Tekst je sastavni deo Izveštaja koalicije prEUgovor o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 za period od maja do oktobra 2016. godine.

Proceduralna prava i zaštita - novembar 2016.

Ministarstvo pravde nije stavilo na uvid javnosti konačnu verziju nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i sprovedenu Analizu normativnog okvira za primenu minimalnih standarda u vezi sa pravima, podrškom i zaštitom žrtava kriminala / oštećenih u skladu sa Direktivom 2012/29/EU. Ženske NVO koje pružaju podršku samo ženama koje su žrtve nasilja bile su potpuno isključene iz aktivnosti uspostavljanja, u celoj državi, mreže usluga podrške žrtvama, svedocima i oštećenim stranama u istražnoj fazi i u svim fazama krivičnog postupka.

Usvajanje nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji je usaglašen s pravnim tekovinama EU, pre konačnog usvajanja Akcionog plana za Poglavlje 23, pomereno je na treće tromesečje 2016, tako da Savet o tome nije izveštavao[1]. Savet je izvestio da je obavljena procena uticaja i da su rezultati uvršteni u finansijski deo obrazloženja nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ne dajući informacije o tome gde se može naći poslednja javno dostupna verzija nacrta Zakona.[2] Na veb-sajtu Ministarstva pravde dostupan je samo nacrt iz februara 2015. godine[3]. Republički sekretarijat za javne politike objavio je Mišljenje na nacrt Zakona iz oktobra 2015[4], koji nacrt sadrži tri člana više u odnosu na verziju postavljenu na veb-sajtu Ministarstva pravde.

Prema Prvom izveštaju o primeni Akcionog plana za Poglavlje 23[5], u toku je izrada analize usklađenosti normativnog okvira sa pravnim tekovinama EU i standardima u oblasti proceduralnih prava. Analizu će sprovesti nova Radna grupa koja radi na izmenama Zakona o krivičnom postupku. Na veb-sajtu Ministarstva pravde nema javno dostupnih informacija o tome kada je formirana ta nova Radna grupa, ko su njeni članovi, niti ima javno dostupnih izveštaja sa sastanaka Radne grupe.

Analiza normativnog okvira za primenu minimalnih standarda u vezi sa pravima, podrškom i zaštitom žrtava kriminala / oštećenih u skladu sa Direktivom 2012/29/EU, pre konačnog usvajanja Akcionog plana za Poglavlje 23, pomerena je na drugo tromesečje 2016. Savet[6] je naveo da je ta aktivnost u potpunosti sprovedena imajući u vidu da je analizu uradio lokalni ekspert decembra 2015, a zatim je ona dostavljena članovima Radne grupe za izmenu Zakona o krivičnom postupku. Nema javno dostupnih informacija na veb-sajtu Ministarstva pravde u vezi sa ovim aktivnostima niti su analize predstavljene javnosti ili objavljene na veb-sajtu Ministarstva.

Savet je izvestio o uspešnom sprovođenju aktivnosti uspostavljanja, u celoj državi, mreže usluga podrške žrtvama, svedocima i oštećenim u istražnoj fazi i u svim fazama krivičnog postupka[7], budući da je ekspert angažovan u okviru Multidonatorskog fonda za podršku sektoru pravde (MDTF-JSS)[8] dostavio nacrt analize sa akcentom na usaglašenosti srpskog zakonodavnog okvira sa Direktivom o žrtvama i na najboljoj uporednoj praksi u pet država[9]. Analiza je objavljena u avgustu 2016. godine samo na veb-sajtu MDTF-JSS[10].

Savet je takođe izvestio da je analiza predstavljena u aprilu/maju, uz učešće relevantnih zainteresovanih strana (Ministarstva pravde, civilnog društva, Delegacije EU u Srbiji, tužilaštva, univerzitetskih profesora itd.) i da je ekspert pre toga održao niz razgovora sa ključnim zainteresovanim stranama, kao i da je organizovao posebne sastanke/prezentacije sa različitim grupama zainteresovanih strana. Ženske NVO koje pružaju podršku samo ženama koje su žrtve nasilja nisu bile pozvane niti konsultovane[11].

Savet je takođe naveo da lokalni ekspert trenutno sprovodi analizu usaglašenosti Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica i Zakona o prekršajima sa relevantnim pravnim tekovinama koje se odnose na žrtve, da je podnesena prijava za projekat u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA 2016) radi dobijanja podrške za uspostavljanje mreže usluga podrške žrtvama u celoj državi, kao i da će ekspert za analizu fiskalnog uticaja za odabrani model inicirati sprovođenje analize održivosti mreže.

Ženske NVO koje pružaju podršku samo ženama koje su žrtve nasilja u potpunosti su isključene iz ovog procesa i informacija. Nema javno dostupnih podataka na veb-sajtu Ministarstva pravde u vezi sa tim aktivnostima.

Na veb-sajtu MDTF-JSS pronađena je analiza usaglašenosti Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica sa pravnim tekovinama EU u vezi sa žrtvama[12] - tu analizu je u maju 2016.g. uradio član Radne grupe koja je izradila novi nacrt Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela. Sa stanovišta AŽC-a, koji je podneo komentare na taj nacrt Zakona budući da se njime ugrožavaju prava dece kao žrtava, odabir eksperta je upitan[13].

Kad je reč o dugotrajnim suđenjima, prema istraživanju CINS-a[14], krajem 2015. godine, pred sudovima u Srbiji vođeno je 583 postupaka starijih od deset godina i 2.188 starijih od pet godina. Od pomenutih 583 postupaka, 519 je vođeno pred osnovnim, a 64 pred višim sudovima. Postupak protiv supruge bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, Mirjane Marković, traje 13 godina. Bilo je najmanje 50 kašnjenja u sazivanju veća, a celokupan postupak pokrenut je iz početka najmanje četiri puta (što se ponovo dogodilo i u septembru 2016). Više javno tužilaštvo ima sumnje da su optuženi učestvovali u nezakonitom prisvajanju stanova u vlasništvu države 2000. godine. Taj postupak je bio osujećen odlaganjem ročišta, nepojavljivanjem svedoka i izmenama optužnice. Dugim postupcima se odlaže suđenje učiniocima i onemogućava blagovremeno oslobađanje nevinih lica. Istovremeno, takvi postupci znatno opterećuju budžete sudskih institucija i odlažu plaćanje naknada oštećenim stranama. U slučaju „stečajne mafije“, 35 lica je optuženo 2007. godine. Krajem juna 2016, 22 lica je oslobođeno optužnice. Samo kroz sudske troškove, tim licima je iz budžeta nadoknađeno blizu 2,3 miliona evra. Postupci su trajali preko devet godina, sud je finansirao veštake, svedoke i advokate po službenoj dužnosti, pokrivao troškove dovođenja optuženih iz pritvora, a za četvoro njih je refundirao i zarade (44.000 evra - oslobođena lica imaju pravo na nadoknadu 1/3 plate tokom trajanja zakonskog pritvora).

Kasno uveče, 11. jula 2006. godine, na proslavi posle fudbalske utakmice u selu Selevac kod Smederevske Palanke, Milorad Mijailović je pao na beton i teško povredio glavu. U martu 2015. godine, nadležni Viši sud u Smederevu osudio je policajca Nikolu Šiljića na šest meseci kućnog zatvora zbog nanošenja teških telesnih povreda Mijailoviću. Uslovne kazne na godinu dana dobila su još dva policajca, zbog zloupotrebe službenog položaja. Marina Jovanović Bajović, tadašnji istražni sudija Opštinskog suda u Smederevskoj Palanci, takođe je osuđena jer je kao dežurni sudija u zapisnik o uviđaju te večeri unela netačne podatke i konstatovala da je civil pao sam, kako bi pomogla policajcu da ne bude gonjen za nanošenje teških telesnih povreda. Prema navodima prvostepene presude, Šiljić je bio prijatelj njenog supruga.
U decembru 2015. godine Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je presudu u smislu onoga što se dogodilo ali je krivično delo kod Marine Jovanović Bajović promenjeno u: „pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela“ umesto „kršenja zakona od strane sudije“. Gotovo deset godina nakon događaja, dobila je uslovnu kaznu na godinu dana. Odbila je da razgovara sa novinarima CINS-a.
Sin Milorada Mijailovića, Boban Mijailović, rekao je novinarima CINS-a da je njegov otac veoma lošeg zdravstvenog stanja. Kako objašnjava, postupak se odugovlačio: „Tamo je bilo mnoštvo policajaca, pa su posle dolazili da daju iskaze, pa se kao advokat razboleo, pa ne može... I to je tako odlagano, a ja sam morao da se pojavljujem sa ocem, deset godina sam ga vodio, kako u Smederevo, tako posle i u Beograd”.

Preporuke:

  • Učiniti javno dostupnom konačnu verziju nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i sprovedenu analizu normativnog okvira za primenu minimalnih standarda u vezi sa pravima, podrškom i zaštitom žrtava kriminala / oštećenih strana u skladu sa Direktivom 2012/29/EU;
  • Usvojiti odgovarajući Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći;
  • Uključiti ženske NVO u proces izmena i usklađivanja zakona i podzakonskih akata u skladu sa minimalnim standardima u vezi sa pravima, podrškom i zaštitom žrtava kriminala / oštećenih u skladu sa Direktivom 2012/29/EU;
  • Uključiti ženske NVO koje pružaju podršku samo ženama koje su žrtve nasilja u aktivnosti uspostavljanja, u celoj državi, mreže usluga podrške žrtvama, svedocima i oštećenim u istražnoj fazi i u svim fazama krivičnog postupka.
 

[1] Akcioni plan sa statusom primene, aktivnost 3.7.1.1.

[2] Izveštaj, aktivnost 3.7.1.3.

[3] http://www.mpravde.gov.rs/sekcija/53/radne-verzije-propisa.php.

[4] http://www.rsjp.gov.rs/m/Mi%C5%A1ljenje---Nacrt-zakona-o-besplatnoj-pravnoj-pomo%C4%87i/1171.

[5] Izveštaj, aktivnost 3.7.1.9.

[6] Izveštaj, aktivnost 3.7.1.16.

[7] Izveštaj, aktivnost 3.7.1.20.

[8] MDTF-JSS - Multidonatorski fond za podršku sektoru pravde u Srbiji.

[9] http://www.mdtfjss.org.rs/en/mdtf_activities/2016/analysis-of-victims-rights-and-services-in-serbia-and-their-alignement-with-eu-directive-2012-29-eu#.V8yywVt95dg.

[10] Dostupno samo na engleskom na veb-sajtu MDTF-JSS: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/VSS%20-%20Final%20draft%20-%2008%2008%202016.pdf.

[11] Pozvane su i konsultovane samo dve NVO koje pružaju podršku žrtvama - Viktimološko društvo Srbije i ASTRA.

[12] Vest na veb-sajtu MDTF-JSS: http://www.mdtfjss.org.rs/en/mdtf_activities/2016/assessment-of-alignment-of-serbian-juvenile-legislation-with-the-eu-2012-29-victim-support-directive-#.V8y3eVt95di.

[13] Kratak pregled na engleskom dostupan na veb-sajtu MDTF-JSS: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/Assessment%20Juvenile%20Victims%20Skulic%20May%202016_%20Summary_eng.pdf.

[14] https://www.cins.rs/srpski/research_stories/article/beskrajni-procesi-za-krivicna-dela-sudjenje-miri-markovic-50-puta-odlagano-tokom-13-godina.