Novi izveštaj Evropske komisije o Srbiji: nedosledne reči i neubedljiva dela

Srbija sve sporije napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji i već godinama stoji na sredini puta, zaključuje se iz novog godišnjeg izveštaja Evropske komisije. Najveću pažnju izazvalo je nazadovanje bez presedana zbog neusaglašavanja Srbije sa spoljnom politikom Evropske unije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. Vlada Srbije i sama je potencirala ovu ocenu, u nastojanju da skrene pažnju sa sporih i neubedljivih reformi u oblasti vladavine prava. U ključnim oblastima pristupnih pregovora koje prati koalicija prEUgovor ocene i preporuke se mahom ponavljaju, ali sada sa dodatnim naglaskom.

Nepromenjen stepen spremnosti za članstvo, napredak najskromniji do sada

Od 2015. godine, od kada Evropska komisija kvantifikuje svoje ocene, ukupan nivo spremnosti za članstvo Srbije tek je neznatno porastao, a od 2020. godine stoji u mestu - na sredini puta. U poglavljima 23 i 24, koji pokrivaju pravosuđe i osnovna prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Srbija je dostigla tek izvesni nivo pripremljenosti za članstvo. To je ocena 2 od 5. Poražavajuće je da Severna Makedonija i Albanija, koje su tek otvorile pristupne pregovore, imaju viši nivo pripremljenosti u ovim oblastima. Kada je reč o prosečnom napretku ostvarenom u 2022. godini, Srbija je ostvarila ubedljivo svoj najskromniji rezultat, a u regionu sporije napreduje samo Bosna i Hercegovina.

Pored nalaza u pojedinim oblastima, Evropska komisija se naročito osvrće na nešto što bi inače trebalo da bude neupitno - iskazivanje strateškog opredeljenja Srbije ka evropskim integracijama. Ono se, međutim, sve više dovodi u pitanje. To je jasno iz izjava pojedinih srpskih zvaničnika, i poruka tokom izborne kampanje. Štaviše, nezadovoljavajući tempo reformi, rezultati koji se još ne vide u ključnim oblastima, nedostatak političke volje praćen nedovoljnim osobljem koje se često menja, sve to je daleko važniji pokazatelj i podloga za ono što se sada najjasnije vidi u spoljnoj politici Srbije - postupanje suprotno cilju učlanjenja u Evropsku uniju.

Iako Poglavlje 31 ne bi trebalo da utiče na dinamiku pristupnih pregovora - takvu težinu imaju samo poglavlja 23, 24 i 35 (Ostalo - normalizacija odnosa sa Prištinom) - u ovoj geopolitičkoj situaciji ono se tumači kao ključno za iskazivanje strateškog opredeljenja zemlje. Ne može se očekivati da će države članice EU, koje donose konačnu odluku o otvaranju novih klastera, izaći u susret Srbiji, koja ne može da se pohvali dobrim rezultatima ni u drugim oblastima.

POLITIČKI KRITERIJUMI

Slabe institucije, jaka politička i medijska polarizacija

Funkcionisanje demokratskih institucija, snažna politička volja i reforma javne uprave ključni su preduslovi za dalje reformske korake. S obzirom da Srbija uprkos jasnoj pobedi vladajuće partije na izborima u aprilu i dalje nema vladu, zamah reformama nije se mogao ni očekivati.

Velika pažnja u izveštaju Evropske komisije posvećuje se radu Narodne skupštine. Povratak opozicije u skupštinske klupe je posebno podvučen kao prilika da se bezrezervno unapredi efikasnost, samostalnost i transparentnost parlamenta kako bi se osigurao mehanizam kočnica i ravnoteža. I dalje je prisutan visok nivo polarizacije u političkom životu i u medijima, sa izrazitom dominacijom vladajuće stranke i predsednika Republike (i stranke), dok su kritičari vlasti izloženi kampanjama blaćenja.

Ukazuje se i na slabosti nezavisnih institucija - nema dovoljno poverenja u nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije i Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Ponavlja se praksa višemesečnog kašnjenja u izboru čelnika nezavisnih institucija. Ovaj put u pitanju je Zaštitnik građana, kome je u julu istekao mandat, a proces izbora još nije ni počeo.

Evropska komisija ukazuje i na vedeizaciju državne uprave, koju Vlada Srbije uporno produbljuje iako se zakonom obavezala da će iskoreniti ovu lošu praksu. Koalicija prEUgovor je nedavno analizirala poslednje podatke u ovoj oblasti i našla i niz nezakonitosti. Iako pitanje javnih preduzeća ne spada u oblasti gde postoje jedinstvena evropska pravila, odlično je što se u ovogodišnjem izveštaju našlo mesta i za njih.

Višestruko uvažena uloga civilnog društva u procesu evrointegracija

Izveštaj višestruko uvažava ulogu civilnog društva u procesu integracija. Evropska komisija preuzima neke od ocena i preporuka koalicije prEUgovor i drugih organizacija, kritikuje kampanje blaćenja protiv pojedinaca i kritičkih organizacija, traži veće učešće civilnog društva u procesu izrade akata, te hvali napore organizacija koje uslugama podrške i pomoći građanima zamenjuju državu.

U domenu dobrosusedskih odnosa i regionalne politike Srbije izveštaj je sličan prethodnima u smislu da je ukupna ocena pozitivna, ali da iza toga sledi poneko „ali“. Sada su kao negativni istaknuti odnosi sa Hrvatskom sa čijim je zvaničnicima bilo oštrih verbalnih sukoba na više tema, i spori napredak dijaloga sa Kosovom u kome se traži veći doprinos sa najvišeg političkog nivoa kao i potpunu primenu ranije postignutih sporazuma. U izveštaju je takođe istaknuto očekivanje istinske posvećenosti istragama i sudskim procesima ratnih zločina, gde se posebno insistira na efikasnijoj regionalnoj saradnji.

POGLAVLJE 23

U pogledu ustavnih izmena u oblasti pravosuđa, prenose se glavni nalazi Venecijanske komisije i prati dalji rad na izradi seta pravosudnih zakona, bez čijeg usvajanja i dosledne primene neće biti krajnjih rezultata - jačanja nezavisnosti ove grane vlasti. Međutim, Evropska komisija se ne osvrće i na kritike Venecijanske komisije na izradu Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi neposredno pred referendum, što nije u skladu sa evropskim standardima.

Sloboda izražavanja i medija najgore je ocenjena u ovom poglavlju - bez ikakvog napretka. Izveštaj vrlo jasno povezuje probleme u ovoj oblasti sa slabostima izbornog procesa. Očigledna dominacija vladajuće partije i njenog predsednika u medijima stvorila je nejednake uslove za učesnike izbora, „ograničavajući priliku biračima da donesu potpuno informisanu odluku.“ Značaj medija uvećan je potrebom za borbom protiv dezinformacija u kontekstu rata u Ukrajini i ruskog uticaja u Srbiji.

U borbi protiv korupcije zabeležen izvestan napredak, preporuke iste

Ostvareni napredak u borbi protiv korupcije je za stepen viši nego prošle godine. Razlog za to je zaključak GRECO iz marta 2022. da su izmene Zakona o sprečavanju korupcije otklonile nedostatke i dovoljno ojačale pravni okvir kada je reč o sprečavanju i suzbijanju sukoba interesa kod narodnih poslanika, sudija i javnih tužilaca. Druga ocena na pozitivnoj strani jeste „blagi porast broja prvostepenih presuda za korupciju na visokom nivou“. O kolikom je „napretku“ reč najbolje se vidi po tome što su glavne preporuke gotovo identične prošlogodišnjim, dok stepen pripremljenosti za članstvo u ovoj oblasti nije porastao.

Kada se saberu sve konačne osude za korupciju prema ovom izveštaju EK, bilo ih je 406, što je malo u odnosu na stvarnu rasprostranjenost korupcije u zmelji. Srbija je jedina jurisdikcija regiona koja nije prihvatila spoljne posmatrače suđenja za korupciju i organizovani kriminal u okviru programa OEBS-a, a razlozi za to nisu javno saopšteni. Važna stvar u ovogodišnjem izveštaju je to što Evropska komisija opominje tužilaštva i sudove da je potrebna veća transparentnost njihovog rada, naročito kada je reč o odlukama da o odbacivanju krivičnih prijava i dugotrajnih istraga slučajeva korupcije.

Ističe se da Srbija treba da istraži tvrdnje o korupciji na visokom nivou i zaštiti uzbunjivače, kao i da Agencija za sprečavanje korupcije treba proaktivno da primenjuje svoja ovlašćenja, kako bi se „ojačalo poverenje u institucije“. „Ostaje ozbiljna bojazan zbog toga što vlast još uvek nije uspostavila konstruktivne odnose“ sa Savetom za borbu protiv korupcije.

Za izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama iz novembra 2021. kaže se da su donele „dalje usklađivanje sa nekim od međunarodnih standarda“ u toj oblasti. Međutim, ne piše da neki od standarda iz Ustava Srbije nisu ispunjeni, pa je obim pravne zaštite sužen kada je reč o informacijama koje poseduje Narodna banka Srbije, i u još nekim slučajevima.

Javnim nabavkama je posvećen ceo pasus u delu o korupciji, pored čitavog poglavlja Izveštaja koje se njima bavi i u kojem je nedvosmisleno ocenjeno da nema napretka. Veliki broj izuzetaka od primene Zakona o javnim nabavkama „predstavlja ozbiljan rizik za nastanak korupcije“, po oceni EK. Kritikuju se i nabavke iz međudržavnih sporazuma. I ove godine se podseća da bi objavljivanje svih informacija o nabavkama u vezi sa COVID-om unapredilo transparentnost i povećalo poverenje, mada izostaje ono što je očigledno - da nema nikakvog pravnog osnova da se ove nabavke tretiraju kao poverljive.

Potvrđene ocene koalicije prEUgovor u oblasti zaštite osnovnih prava

Izveštaj Evropske komisije u dobroj je meri saglasan sa ocenom stanja u Alarm izveštajima. Navodi se da strateška dokumenta u oblasti nediskriminacije, rodne ravnopravnosti, zaštite žena od nasilja, zaštite seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja, zaštite dece od nasilja ili nemaju usvojene akcione planove, ili je njihovo usvajanje ozbiljno kasnilo, ili nemaju izdvojena odgovarajuća finansijska sredstva za realizaciju aktivnosti, ili se ne prati realizacija planova i postignuti efekti. I čitav niz zakona u ovim oblastima već više godina čeka na izmene i dopune, a posebno kada je reč o zaštiti dece.

Ponavlja se konstatacija da nije usaglašeno krivičnog dela silovanje sa Istanbulskom konvencijom, kao i da ne postoje statistički podaci za čitav niz oblasti, posebno kada su u pitanju pripadnice/pripadnici diskriminisanih i marginalizovanih društvenih grupa. Rani brakovi, nasilje i diskriminacija Romkinja ostaju i dalje problemi. Mali je broj specijalizovanih usluga za žene i decu žrtve nasilja, osobe sa invaliditeom i problemima mentalnog zdravlja. One su nedovoljno finansirane kada ih pružaju specijalizovane organizacije civilnog društva. Neodgovarajući je tretman osoba smeštenih u institucije (deca, starije i osobe sa invaliditetom, mentalnim problemima) i nedovoljno su regulisane procedure koje štite prava osoba lišenih poslovne sposobnosti.

Ističe se i nužnost sprovođenja preporuka međunarodnih tela, kao što je GREVIO ekspertska grupa protiv nasilja nad ženama i Komitet za prava deteta. Navodi se da su govor mržnje, pretnje i nasilje i dalje usmereni na branioce/braniteljke ljudskih prava i LGBTIQ zajednicu. Posebno se naglašava zabrana, odnosno pravna i politička neizvesnost održavanja Europrajda2022, kao i kontradiktorna komunikacija nadležnih na najvišem nivou o održavanju tog događaja. Ova oblast nije zakonski unapređena, neodgovarajuće su usluge podrške, kao i sprovođenje zaštite od zločin iz mržnje.

Kada je reč o procesnim pravima, u Izveštaju se navodi da je pravni okvir samo delimično usklađen sa EU. Sporo se primenjuje akcioni plan o pravima žrtava i svedoka krivičnih dela, uz nedovoljno sredstava i osoblja da bi se uspostavila mreža usluga podrške, i neodgovarajuću procesnu zaštitu žrtava. Što se tiče pristupa pravdi, navodi se da je nužno da se podigne informisanost najugroženijih i marginalizovanih grupa, obezbedi pristup ženama u vezi sa svim oblicima rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije, u skladu sa preporukom CEDAW komiteta, da se poboljša kapacitet i saradnja između različitih pružalaca, kao i da se uskladi pravni okvir u ovoj oblasti. 

POGLAVLJE 24

Pohvale u oblasti upravljanja migracijama, kritike za neusklađenost vizne politike

Izveštaj ne daje generalne ocene pojedinačnih potpoglavlja u oblasti migracija i azila, niti kvalitativni osvrt na efekte sprovedenih aktivnosti i ostvarenih promena koje su istaknute u ovim oblastima. Jedna od ključnih preporuka EK opet ostaje usaglašavanje nacionalne vizne politike sa viznom politikom EU, usled činjenice da se u zemljama EU beleži pojačan priliv državljana migratorno rizičnih zemalja sa kojima Srbija ima bezvizni režim.

Izveštaj pohvaljuje Srbiju, kao tranzitnu zemlju, što je preduzela značajne korake u upravljanju migracijskim tokovim ka zemljama EU. Isto tako, konstatuje da su mnogi segmenti sistema upravljanja migracija u Srbiji i dalje potpuno zavisni od podrške Evropske unije. Dodatno, prvi put naglašava da osobama koje se nalaze u ekstradicionom postupku treba da bude dat efektivan pristup azilu kako bi se izbegli potencijalni slučajevi refoulement-a. Međutim, prenebregava se važna činjenica da efektivni mehanizam zaštite non-refoulement podrazumeva širi korpus obaveza za nadležne organe od obaveze obezbeđivanja pristupa postupku azila. U izveštaju se ne ukazuje ni na potrebu rešavanja pravnog statusa najvećeg broja lica čije je prisustvo zabeleženo na teritoriji Srbije.

Stanje u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala jednako nezadovoljavajuće

Izveštaj u delu koji se tiče reforme policije i borbe protiv organizovanog kriminala, u okviru Poglavlja 24, daje preciznu sliku stanja koje je nezadovoljavajuće godinama unazad. Komisija je skrenula pažnju na pokušaj usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima tokom 2021. godine bez adekvatne javne rasprave, koji je povučen nakon oštre reakcije organizacija građanskog društva. Zbog ovoga, Srbiji je upućena eksplicitna preporuka da je potrebno menjati Zakon o policiji sa ciljem jačanja autonomije policije u odnosu na Ministarstvo unutrašnjih poslova i bolje saradnje sa tužilaštvom, ali i direktnijem komuniciranju sa građanima bez posredovanja od strane Ministarstva.

U delu borbe protiv organizovanog kriminala, Srbiji i dalje nedostaju opipljivi rezultati kada je reč o procesuiranju slučajeva teškog i organizovanog kriminala. Komisija se sa pravom nije bavila tzv. ratom protiv mafije koji Vlada Srbije bez rezultata vodi već dve pune dve godine, ali jeste ukazala na potrebu da se usvoji strateški pristup koji bi se fokusirao na rasturanje velikih organizovanih kriminalnih grupa umesto ad-hoc pristupa od slučaja do slučaja. Srbija i dalje ne koristi dovoljno specijalne istražne metode niti proaktivne istrage u borbi protiv organizovanog kriminala, a ni oduzimanje imovine koja je proistekla iz krivičnih dela ne sprovodi se u dovoljnoj meri.

Izveštaj poklanja adekvatan prostor jednom od najvećih izazova u borbi protiv trgovine ljudima u Srbiji, tokom 2021. godine, a to je slučaj potencijalne trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, u fabrici guma Linglong u Zrenjaninu. Navedene su reakcije međunarodnih tela (ECOSOC, UN grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima), kao i aktivnosti organizacija civilnog društva koje su skretale pažnju državnim organima i široj javnosti na ovaj slučaj. Navodi se i da „iz Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima kažu da je u toku postupak identifikacije potencijalnih žrtava“ iako je to u suprotnosti sa svim javno dostupnim dokumentima Centra.

Takođe, izveštaj ponovo navodi da se Ključno koordinaciono telo, Savet za borbu protiv trgovine ljudima nije sastao više od tri godine, da je Akcioni plan za poslednje dve godine sprovođenja strategije, kasnio više od godinu dana (nedostaje informacija da nikada nije zvanično usvojen), kao i da i dalje izostaju postupci za krivično delo u formi organizovanog kriminala.

O prEUgovoru

Koalicija prEUgovor je mreža organizacija civilnog društva osnovana radi praćenja politika koje se odnose na pregovore o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, sa posebnim naglaskom na poglavlja 23 i 24. Cilj prEUgovora je da pomogne da se proces pristupanja EU iskoristi za ostvarenje suštinskog napretka u daljoj demokratizaciji srpskog društva.

Koaliciju prEUgovor čine: ASTRA - Akcija protiv trgovine ljudima, Autonomni ženski centar (AŽC), Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Centar za primenjene evropske studije (CPES), Grupa 484 i Transparentnost Srbija (TS).

Glavni proizvod prEUgovora je polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u klasteru 1.

Aktivnosti prEUgovora možete pratiti na sajtu, fejsbuku i tviteru.