Da li su nacrti izmena i dopuna Zakona o javnim preduzećima, Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Zakona o finansiranju političkih aktivnosti adekvatni i dovoljni za postizanje željenog cilja - poboljšanje izbornog procesa, predmet je analize Nemanje Nenadića u novoj prEUgovor publikaciji. Autor ocenjuje nacrte zakonodavnih izmena i predlaže konkretna unapređenja određenih odredbi.

Komentari na izmene i dopune seta zakona radi unapređenja izbornog procesa

Skup nacrta izmena tri zakona koji imaju za cilj poboljšanje izbornog procesa bio je predmet javne rasprave u oktobru ove godine:

Zakonodavne promene pripremila je Radna grupa osnovana krajem avgusta sa zadatkom da sarađuje sa OEBS-om i njegovim specijalizovanim telom KDILjP (en. ODIHR) u cilju primene njihovih preporuka za unapređenje izbornog procesa. Preporuke su izvedene iz prethodnih misija za praćenje i procenu izbora OEBS-a / KDILjP-a u Srbiji od 2003. godine, od kojih je poslednja bila tokom predsedničkih izbora održanih 2017. godine.

Prema zvaničnim objašnjenjima ovih nacrta izmena i dopuna, trebalo je razmotriti sledeće preporuke iz Konačnog izveštaja o proceni sprovođenja izbora 2017. godine:

„Da bi se učesnicima izbora obezbedile jednake mogućnosti u takmičenju, potrebno je strogo podeliti aktivnosti koje su državničke i one koje su stranačke i pridržavati se te podele.„

„Odredbe o finansiranju stranaka i izborne kampanje se moraju dodatno poboljšati u skladu s ranijim preporukama OEBS/KDILjP-a u cilju uvođenja strožih propisa i veće transparentnosti.“

„Državna tela bi trebalo da preduzmu odlučne mere u cilju sprečavanja vršenja pritiska na birače, uključujući zaposlene u državnim institucijama i institucijama povezanima s državom. Slučajevi iznude moraju se temeljito istražiti a pojedinci odgovorni za to sankcionisati.“

Autor kritikuje Nacrt zakona o dopuni Zakona o javnim preduzećima zbog njegovog preterano uskog pristupa i neusklađenosti sa drugim predlozima iste Radne grupe, kao i zbog toga što ne uzima u obzir predloge koje su ranije dale organizacije civilnog društva, čak i ako objašnjenje u prilogu Nacrta zakona tvrdi da je to učinjeno. Nije jasno da li su pri izradi korišćena i eventualna iskustva državnih organa u vezi sa zloupotrebom resursa javnih preduzeća za političku promociju, kao ni koje manifestacije takvih zloupotreba su do sada zabeležene u praksi, itd.

Autor smatra da predstavljeni Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ne uspeva da reši ključne probleme korišćenja javnih resursa, koji se, prema svim relevantnim nalazima praćenja izbornog procesa, pokazuju kao najrasprostranjeniji. Ove izmene ne rešavaju pitanje „funkcionerskih kampanja“, odnosno ciljanog kreiranja i raspoređivanja događaja i aktivnosti javnih službenika koji služe da se osigura dodatna promocija u medijima i kontakt sa potencijalnim biračima neposredno pred izbore.

Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih aktivnosti ne ispunjava preporuku OEBS-a/KDILjP-a na adekvatan način i ignoriše druge relevantne procene i predloge, zaključeno je u tekstu. Iako bi Nacrt zakona u određenoj meri povećao transparentnost rada Agencije za borbu protiv korupcije (postupanje po žalbama), ni na koji način ne bi povećao transparentnost samog procesa finansiranja izborne kampanje. Takođe, predviđene sankcije ostaju unutar postojećeg raspona novčanih kazni za ​​prekršaje, a izmene obuhvataju samo jedno od mnogih mogućih prekršajnih i krivičnih dela vezanih za nezakonito finansiranje.

Sadržaj ove publikacije dostavljen je nadležnim institucijama 22. oktobra 2019. u obliku komentara, u okviru formalne javne rasprave o gore pomenutim nacrtima zakona.

Izradu ovog teksta podržala je Evropska unuja svojom programom „Civil Society Facility”, a u okviru Instrumenta za pretpristupne pomoć (IPA). Za sadržaj ovog izveštaja isključivo je odgovoran izdavač, a stavovi izneti u njemu ne predstavljaju nužno i stavove Evropske unije.