Građani i lokalne zajednice ključni za uspeh evrointegracija

Pregovore Srbije sa Evropskom unijom potrebno je približiti građanima i građankama na lokalu, budući da su oni najmanje uključeni u ovaj proces a sve reforme koje se sprovode uticaće značajno na njihove živote,  istaknuto je na predstavljanju prEUgovor Alarm izveštaja o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 održanom u Vrnjačkoj Banji, 18. novembra 2017. godine. 

U saradnji sa Udruženjem žena Peščanik iz Kruševca, predstavnici koalicije prEUgovor učestvovali su u dvodnevnom seminaru u Vrnjačkoj Banji (17-18. novembar), namenjenom aktivistkinjama iz Rasinskog i Mitrovičkog okruga. Tema seminara bilo je pitanje položaja žena i rodne ravnopravnosti u sklopu evropskih integracija. Cilj treninga bio je da žene iz Srbije i sa Kosova i Metohije unaprede znanje o Evropskoj uniji, dobiju informacije koje od svojih vlasti ne dobijaju o procesu pregovora i više se u njega uključe, da se međusobno bolje upoznaju i povežu i poruče da je glas žena neizostavan deo procesa pridruživanja Evropskoj uniji i procesa pomirenja. U slopu seminara, četvoro predstavnika koalicije prEUgovor predstavilo je ocenu napretka Srbije postignutog u okviru poglavlja 23 i 24 iz ugla građanskog društva.

Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra pokušala je da aktivistkinjama približi način na koji su organizacije građanskog društva uključene u praćenje napretka Srbije u oblasti vladavine prava te kako iskustva sa lokala mogu doprineti kvalitetu reformi koje se sprovode.

„Ceo proces pregovora veoma je centralizovan, jako je slaba uključenost organizacija i pojedinaca iz unutrašnjosti. Budući da će sve reforme koje se sprovode imati direktan uticaj na živote građana u svim zajednicama, vaša iskustva sa lokala su od izuzetnog značaja za procenu da li je nameravana promena postignuta,“ rekla je Macanović.

Kao primer za ovu tvrdnju, Macanović je navela usvajanje Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, čija je primena počela od 1. juna 2017. godine. „Uprkos uspešnoj primeni tokom prvih meseci, nedostatak elektronske evidencije o prijavljenim slučajevima nasilja i preduzetim merama zaštite onemogućava brz uvid u podatke u vezi sa konkretnim slučajem i otežava praćenje postupanja nadležnih službi i primenu Zakona. Ovde ženske organizacije sa lokala mogu pomoći kroz praćenje slučajeva u svojim sredinama i izveštavanju o njima,“ zaključila je Macanović.

Stanje u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, predstavila je Katarina Ivanović iz ASTRE - Akcije protiv trgovine ljudima, ocenivši da je ključna pozitivna stvar ove godine usvajanje Strategije za ovu oblast nakon 6 godina kašnjenja.

„Spuštanje i dovođenje reformi na lokal doprineće rešavanju konkretnih slučajeva trgovine ljudima i, posredno, napretku u evrointegracijama. Srbija ima dobre zakone u ovoj oblasti, ali je problem u praksi, tj. njihovoj primeni koja uvek zavisi od situacije na lokalu gde se zapravo i očekuju rezultati,“ istakla je Ivanović.

Siniša Volarević iz Grupe 484 naveo je da su oblasti azila i migracije ključne teme u okviru Poglavlja 24, koje će u predstojećem periodu biti sve aktuelnije i od kojih će u velikoj meri zavisiti napredak Srbije u evrointegracijama.

„Izbegličko-migrantska kriza pokazala je sve slabosti domaćeg sistema, i njega očekuju korenite promene u okviru pristupanja Evropskoj uniji. Upravljanje migracijama je glavni izazov kome mora da se pristupi strateški, i tu su opet ključ lokalne zajednice koje moraju biti pripremljene kroz adekvatne mere da bi, na primer, integracija migranata postigla očekivane rezultate,“ rekao je Volarević.

Nalaze o stanju u oblastima reforme policije, kao i očekivane sveobuhvatne promene u načinu na koji će se policija Srbije nakon usklađivanja sa standardima EU boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije, predstavio je istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Bojan Elek. On je ocenio i trenutni status unturašnjeg dijaloga o Kosovu, kao i rezultate pregovora Beograda i Prištine i njihovu vezu sa evropskim integracijama.

„Pored poglavlja 23 i 24, još jedan ključni aspekt evrointegracija jeste i dijalog između Beograda i Prištine, što je obuhvaćeno Poglavljem 35 u okviru pregovora i koje predviđa postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Ceo ovaj proces jeste zapravo jedna crna kutija, budući da javnost veoma malo zna o planiranoj dinamici, očekivanim ishodom unutrašnjeg dijaloga, a ne postoji ni adekvatna uključenost zainteresovanih strana. Ne samo da lokalne zajednice, uključujući tu i srpske zajednice na Kosovu, nisu uopšte obaveštene o ovoj temi, već su iz ovog proces isključeni i političke stranke, udruženja građana, pa čak i Narodna skupština,“ naveo je Elek.

Skup je deo projekta „Nadzor javnih politika: prEUgovor prati reforme u poglavljima 23 i 24“. Projekat finansira Evropska unija.