Bez podataka o efektima reformi u poglavljima 23 i 24

Suštinskog napretka u sprovođenju politika u okviru poglavlja 23 i 24 nema, najveći broj aktivnosti predviđenih akcionim planovima za ove oblasti kasni, a podaci o ovim delovima pregovaračkog procesa su često netransparentni, zaključci su konferencije koalicije prEUgovor održane 25. oktobra 2017. u Medija centru Beograd.

Na konferenciji je predstavljen deveti nezavisni izveštaj koalicije prEUgovor o sprovođenju politika u oblastima pravosuđa i osnovnih ljudskih prava (Poglavlje 23) i slobode, bezbednosti i pravde (Poglavlje 24). Predstavnici koalicije su se složili da se veća pažnja mora posvetiti transparentnosti pregovaračkog procesa i borbi protiv korupcije.

„Oblast borbe protiv korupcije jedna je od najproblematičnijih u novom prEUgovor izveštaju. Ne samo da nikakav napredak nije evidentiran, već se čini i da je ova oblast sve manji prioritet Vlade Srbije. Ovo možemo zaključiti iz toga što je u poslednjem ekspozeu premijerke Brnabić suzbijanje korucije spomenuto svega nekoliko puta“, navodi Milan Aleksić iz Centra za primenjene evropske studije, koji je ujedno i urednik najnovijeg broja Izveštaja.

Primena Zakona o sprečavanju nasilja u porodici predstavlja jedan od pozitivnih pomaka u proteklih 6 meseci, ističe Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra. Pojedini problemi u primeni ipak postoje.

„Jedan od problema u sprovođenju ovog zakona je nedostatak jedinstvene i centralizovane elektronske baze podataka, koja je trebalo da bude napravljena pre stupanja na snagu ovog zakona i koja je trebalo da poveže baze podataka socijalnog centra, policija i tužilaštva, što otežava redovno praćenje efekata primene zakona. Veoma je mali broj parničnih postupaka koji su pokrenuti po službenoj dužnosti radi izricanja mera zaštite od nasilja u porodici“, kaže Macanović.

Jedan od najvećih problema u izveštajima Vlade Republike Srbije o ispunjenosti akcionih planova za poglavlja 23 i 24 jeste što često nisu prikazani nikakvi podaci koji bi ukazivali na efekte njihove primene, naglašava Macanović.

Usvajanje nove Strategije za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima, šest godina nakon što je istekla prethodna strategija, je još jedan od pozitivnih pomaka u okviru Poglavlja 24, dodaje Ivana Radović iz ASTRA - Akcije protiv trgovine ljudima.

„Od svih sredstava koje je Srbija izdvojila za finansiranje aktivnosti Strategije, najviše je opredelilo Ministarstvo informisanja, iako su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja ključni akteri za ovaj deo Poglavlja 24. Vidimo da se navodi da za veliki broj aktivnosti nisu potrebna dodatna sredstva, dok je sa druge strane kao najčešći rizik za neuspešnu primenu AP prepoznata preopterećenost zaposlenih. Ovo primenu Strategije čini gotovo nemogućom“, kaže Radović.

Pozitivni koraci napravljeni su i uključivanjem maloletnih migranata u obrazovni sistem Srbije, tako da je oko 500 dece migranata uključeno u oko 27 osnovnih i srednjih škola na teritoriji Srbije, navodi Gordana Grujičić iz Grupe 484.

„Pored Ministarstva prosvete, i druga radna tela su doprinela ovoj oblasti. Predlog novog Zakon o azilu i privremenoj zaštiti je u skupštinskoj proceduri, a određeni broj podzakonskih akata koji treba da reguliše ovo pitanje je takođe u izradi. Sa druge strane, Zakon o strancima još uvek nije usvojen, a Strateški okvir u oblasti pitanja migracija još uvek ne postoji“, dodaje Grujičić.

Nacrtom Zakona o izmenama i dopunama zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) koji je u Skupštinskskoj proceduri se nastavlja trend umanjenja civilne i demokratske kontrole sektora bezbedosti, ističe istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Katarina Đokić.

„Problematična je i najava drugih zakonskih rešenja kojima se vrši koncentracija ovlašćenja u rukama direktora BIA. Ovakva koncentracija je problematična ne samo zato što bi ugrozila partijsku nepristrasnost ove agencije, već i zato što postoji rizik da BIA postane država u državi, da samoj sebi propisuje nadležnosti koje treba da sprovodi“, zaključuje Đokić.

Konferencija je deo projekta „Nadzor javnih politika: prEUgovor prati reforme u poglavljima 23 i 24“, koji finansira Evropska unija. Organizaciju konferencije podržala je i Ambasada Kraljevine Holandije, u okviru MATRA programa.

Koaliciju prEUgovor čine:

Akcija protiv trgovine ljudima - ASTRA, Autonomni ženski centar (AŽC), Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Centar za primenjene evropske studije (CPES), Grupa 484 i Transparentnost Srbija (TS).

Koalicija prEUgovor je formirana sa ciljem da nadgleda sprovođenje politika iz oblasti pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, sa akcentom na poglavljima 23  i 24. Misija prEUgovora je da predlaže mere za unapređenje stanja u oblastima koje su teme pregovora, koristeći proces EU integracija za ostvarenje suštinskog napretka u daljoj demokratizaciji Srbije.

Više o aktivnostima prEUgovora možete saznati na zvaničnoj Fejsbuk stranici kao i Tviter nalogu.

U izradi izveštaja sa događaja učestvovala je stažistkinja BCBP Maja Mijatović.