Koalicija prEUgovor prati napredak Srbije u sprovođenju politika obuhvaćenih poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbednost) u okviru pravnih tekovina EU u pristupnim pregovorima. Izveštaj je podeljen na tri dela: Političke kriterijume, Poglavlje 23 i Poglavlje 24. Na kraju svakog potpoglavlja predstavljene su i preporuke za moguća poboljšanja.


Izveštaj koalicije prEUgovor o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 - novembar 2015.

 

Članice koalicije prEUgovor aktivno su učestvovale u izradi Akcionih planova, pre svega kroz davanje konkretnih komentara o poboljšanju određenih segmenata iz delokruga svog rada. Nakon što su predstavljeni poslednji nacrti ovih dokumenata, članice prEUgovora opredelile su sa da ubuduće prate dinamiku i kvalitet ispunjenosti pojedinih mera i aktivnosti vezanih za one preporuke koje se nalaze u sferi interesovanja članica Koalicije.

Nezavisni izveštaj koalicije prEUgovor se, pored ocena opšteg stanja za pojedine oblasti,  osvrće i na konkretne pojedinačne aktivnosti koje država sprovodi ili namerava da sprovede. S obzirom da se Srbija nalazi tek na početku pregovaračkog procesa, prEUgovor će u narednom periodu još više pažnje posvetiti praćenju ispunjenosti pojedinačnih obaveza navedenih u Akcionim planovima i na bazi tog i takvog monitoringa, sastavljati svoje izveštaje. 

Reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, te poštovanje i unapređenje osnovnih ljudskih prava (naravno i odnosi sa Prištinom) jesu oblasti i teme koje godinama dominiraju na relaciji Beograd - Brisel i o kojima će se svakako još mnogo govoriti i u budućnosti.

Međutim, glavna tema u javnom diskursu, pa i u političkom životu u Srbiji u prethodnom periodu, bila je velika izbeglička kriza sa kojom se od proleća 2015. suočava Evropska unija, ali ništa manje i Srbija, kao jedna od ključnih tranzitnih zemalja na novoj migratornoj ruti. Izbegličkom talasu koji je pokrenulo više kriznih žarišta, a pre svega višegodišnji građanski rat u Siriji još uvek se ne nazire kraj, a od početka krize kroz Srbiju je na putu ka „bogatim“ zemljama EU prošlo više stotina hiljada izbeglica i migranata. Uprkos ogromnom prilivu ljudi i tenzijama koje je kriza izazvala u odnosima Srbije sa susednim zemljama, pre svega sa Hrvatskom, odgovor državnih organa je od početka krize bio vrlo human, što je više puta pohvaljeno i od strane različitih evropskih zvaničnika.

Realizaciju projekta finansijski je podržala ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu (www.norveska.org.rs)